MUZIKA

 

Trzani žičani instrumenti

Harfa

priredila: Milena D.

 

 

 

Harfu sačinjava trostrani okvir, sa nizom žica. Osnova okvira je pedalijer u čijim otvorima se nalaze pedali za preštimavanje. Ovaj sistem (pedalni) ima sedam poluga, na postolju, tri sa jedne i četiri sa druge strane.Svaka poluga preštimava istoimeni ton kroz sve oktave. Sa leve strane su poluge h, c, d, a sa desne e, f, g , a (one omogućuju izvođenje pomenutih tonova). Svaka poluga ima tri položaja. U gornjem položaju ton je najniži, a svakim drugim pomeranjem, ton se povišava za polu stepen.

Uspravno na postolju nalazi se stub, koji je šupalj i kroz koji prolaze poluge za preštimavanje. Druga strana je takođe šuplja i ona najviše rezonira (sama je rezonator), jer ima veliku površinu i pet otvora na sebi. Harfa ima vrat u obliku slova S, na kome se nalaze čivije. One su zašrafljene za drveni vrat i služe za štimovanje žica. Žice se štimuju posebnim ključem i to veoma često jer su napravljene od najlona, koji veoma brzo popušta. Vrat i stub se povezuju mostom, u kome se nalazi gornji sistem za preštimavanje. U tom sistemu (mehanizmu) se nalaze pokretni koturići sa po dva mala klina. Svaka žica prolazi između klinova ovih koturića i kada se koturić zaokrene dolazi do promene, kako u trajanju tona, tako i u njegovoj visini.

Harfa ima 46 do 48 žica i ukupni raspon joj je od 1ces do as4. radi lakšeg snalaženja svirača, sve žice C su obojene crveno, a F plavo. Jedanaest žica najdubljeg registra obmotane su metalnom niti.

Muzika za harfu se notira na dva linijska sistema. Gornji se odnosi na desnu ruku i zapisuje se u violinskom ključu, a donji se odnosi na levu i pretežno je u bas ključu.

Harfa se počela koristiti kao solistički instrument tek od XVIII veka.
Najpoznatiji su Hendlov i Mocartov koncert za flautu i harfu. U to vreme je uključena u operski sastav, a u simfonijski orkestar, se priključuje tek sa pojavom romantizma. Koristi se za izvođenje kamerne muzike.
Primer: svita iz baleta “Ščelkunčik”VIII stav “Valcer cveća”-uvod (Petar Iljič Čajkovski)
svita iz baleta Labudovo jezero, IV stav-Pas d'action (II čin)-sa violinom i violončelom (Čajkovski)

Istorijat

Najstariji zapis o harfi nalazi se na egipatskim spomenicima i u grobnicama. Kod Egipćana je postojala lučna harfa, a kod Asiraca uglasta. U Grčkoj je postojao trigonon-prvi tip sa potpunim trostranim okvirom, koji podseća na današnji model instrumenta. Negovala se kitarodija (upotreba kitare i glasa), kao i kitaristika (čisto instrumentalna muzika).