Kameleoni
se od svih ostalih guštera razlikuju ne samo po dugačkom jeziku,
nego i po još nekim, veoma neobičnim, osobinama njihovog tela.
Trup kameleona je bočno spljošten, a sa leđa i trbušne strane
nalaze se brazde sa oštrim ivicama. Oni nemaju vrat, glava
im je ćoškasta, a jezik, dugačak desetak centimetara, drže
uvijen u ustima dok ne krenu u napad na plen.
Postoji mnogo vrsta kameleona koje se međusobno vidno razlikuju
- kako po veličini (ima ih od minijaturnih do velikih), tako
i po bojama i obliku tela. Kameleoni potiču iz šuma bogatih
kišom u tropskoj Africi. Žive na drveću i u grmlju i samo
izuzetno, kada traže vodu ili polažu jaja, silaze na zemlju.
Jedini izuzetak u tome je obični kameleon, stanovnik pustinjskih
predela severne Afrike koji živi na zemlji i hrani se skakavcima.
Kameleon
se slabo kreće. Ponekad danima miruje na jednom mestu i očekuje
plen bez ikakvog znaka uznemirenosti. Međutim, kada mu se
neki insekt dovoljno približi, hvata ga munjevito ispruživši
jezik. Kameleoni su najpoznatiji po svojoj osobini da menjaju
boju svog tela.
|
Obični
kameleon (Chamaeleo chamaeleon Linne) ubraja se u evropske
životinje, jer živi na jugu Španije, na Kipru, Kritu i grčkim
ostrvima Hiosu i Samosu. Dugačak je 20 do 30 cm od čega polovina
otpada na rep. Boja tela mu je zelena, ali se ne menja onoliko
brzo koliko se misli. Ujutru mu je boja obično žućkasta, sa
dve bočne crvene pruge. Kasnije tokom dana ove pruge postaju
beličaste, a duž kičme se ističe tamna boja. Najveća vrsta
kameleona živi na Madagaskaru (Chamaeleo oustaleti Moscq)
i dostiže dužinu od 60 cm. Najmanja vrsta je brukezija
(Brookesia spectrum Bttgr.) kameleon koji naraste svega
3-3,5 cm i živi pretežno na lišću afričkog rastinja gde lovi
svoj plen.
|