PRIRODA

(priredila: Sanja Jović)

 

OBLACI

Oblaci su zapravo velike količine toplog, vlažnog vazduha koje su se podigle uvis do određene visine na kojoj su se ohladile, a vodena para se pretvorila u sitne kapi kiše ili komadiće leda. Svaki oblak je različit i neprestano menja svoj oblik.

Ima mnogo vrsta oblaka u zavisnosti od toga na kojoj se visini nalaze i kakvo vreme donose. Tako se, na primer, takozvani "svetleći oblaci" nalaze na visini od čak 60 do 80 kilometara od Zemljine površine! Tu su i "sedefasti oblaci", na 20-30 kilometara visine, veoma lepih boja i oblika, zatim "cirusi" - paperjasti oblaci na oko 6-10 km od Zemljine površine, a na istoj visini se mogu naći i "cirostratusi" - oblaci nalik čaršavima i "cirokumulusi" - mali okruglasti i međusobno zbijeni oblaci. Svi ovi oblaci sastoje se od sitnih komadića leda. Najniži oblaci se nalaze na visini od 2 do 6 kilometara i obično donose kišu, pljuskove i grmljavinu. Najviši među njima su "altokumulusi" - velike okruglaste sive mase i "altostratusi" - nalik velikom sivom velu na nebu. Nešto niži su "stratokumulusi", veliki beli oblaci koji obično predskazuju lepo vreme narednih dana, zatim "nimbostratusi" - masivni bezoblični oblaci koji donose višednevne padavine, i "stratusi" koji zapravo predstavljaju velike gomile magle u atmosferi. "Najtmurniji" među oblacima su "kumulusi" i "kumulonimbusi" - masivni tamni oblaci koji donose oluju, kišu i grmljavinu.

Ukoliko dobro zapamtite ovu podelu oblaka možete veoma lako, bez pomoći meteorologa, predvideti kakvo će vreme biti narednih dana!

Prethodna stranica