Nova godina
je praznik dobrog raspoloženja, najlepših želja i čestitki,
druženja, veselja, zdravica, bogatih trpeza i poklona ispod
raskošno okićenih jelki. Ovom prazniku se podjednako raduju
i mladi i stari, oni koji očekuju poklone, i oni koji ih biraju
i spremaju za nekog posebnog.
Proslava
Nove godine jedan je od najstarijih običaja kod svih naroda.
Neki naučnici tvrde da su prvi počeli da je slave Kinezi,
a drugi da su to bili Rimljani ili Germani. Stanovnici starog
Rima prvi su proslavljali Novu godinu 1. januara i za njih
je ona bila simbol početka novog života i novih nada za budućnost.
Sudeći po predanju, i Germani su u nečemu bili prvi - naime,
preci današnjih nemaca smatrali su da na jelki živi "šumski
duh", zaštitnik prirode, pa su stari ratnici za novogodišnju
noć odlazili u šumu da ga umilostive. Kasnije su počeli da
donose jelke kućama, pa je tako ovo drvo ušlo u u domove kao
simbol Nove godine.
Iako
svi narodi proslavljaju ovaj praznik kao novi i bolji početak,
ne raduju mu se svi istog dana, jer jedni poštuju lunarno
(prema kretanju Meseca), a drugi solarno (prema kretanju Sunca)
računanje vremena. Za razliku od solarne koja ima stalno utvrđen
datum, oni narodi koji vreme određuju prema Mesecu imaju Novu
godinu promenljivog datuma i ona se slavi na dan mladog Meseca
u februaru. Lunarnu Novu godinu, danas više kao deo tradicije,
obeležavaju u Kini, Japanu, Indiji, Vijetnamu i još nekim
zemljama, pri čemu takođe proslavljaju i solarnu, prema gregorijanskom
kalendaru.
|
Za
Kineze lunarna Nova godina je praznik proleća - najveći narodni
praznik uoči kojeg se detaljno čiste stanovi i kuće kao simbol
odbacivanja svega starog, a na ulicama se organizuju ceremonijalne
proslave sa velikim papirnatim zmajevima kao simbolima moći
u uspeha.
U
Japanu se ovaj praznik slavi uz svečanu trpezu ispunjenu naročitim
specijalitetima, a u ponoć se dolazak Nove godine oglašava
sa 108 udaraca zvona sa budističkih hramova koji simbolizuju,
po predanju, 108 mogućih čovekovih grehova. Jevrejska Nova
godina je duhovni praznik kojim se obeležava godišnjica stvaranja
sveta. Datum je promenljiv, zbog primene solarno-lunarnog
kalendara, a trpeza se sastoji samo od slatkih jela, kao simbola
plodnosti i dugovečnosti.
U toplim
krajevima južne polulopte Zemljine kugle, Nova godina se slavi
u leto, bez snega i zimskih čarolija, ali to ne umanjuje njihovo
slavlje.
U mnogim
zemljama sveta ustalio se običaj masovnih dočeka Nove godine
na velikim gradskim trgovima - glavni trgovi Pariza, Moskve,
Njujorka, pa čak i Beograda, prepuni su tada razdraganih ljudi
koji se, ponekad i uprkos velikoj hladnoći, sjajno zabavljaju
uz muziku, igru i neizbežni vatromet u ponoć.
Ipak,
najlepše dočeke Nove godine na svetu organizuju se u zemljama
Skandinavije, koje se utrkuju jedne sa drugima u želji da
"prisvoje" Deda Mraza. 1979. godine Laponija, pokrajina
Finske, proglašena je za zemlju Deda Mraza.
|