Manastir
Sopoćani nalazi se blizu starog grada i prestonice velikog župana
Stefana Nemanje, Rasa, na bregu iznad izvorišta reke Raške. Manastir
je zadužbina kralja Stefana Uroša I. Po svojoj arhitekturi Sopoćani
pripadaju raškoj školi. Osnovnu vrednost Sopoćana predstavljaju
freske koje su prvobitno zahvatale 760 kvadratnih metara zidne
površine, od kojih se očuvalo više od polovine. Prema opštem mišljenju
freske u Sopoćanima su vrhunac ne samo srpskog, već i vizantijskog
slikarstva uopšte. Ove freske su logičan nastavak sjajnog slikarstva
iz Studenice i Mileševe, ali ih po umetničkoj vrednosti nadmašuju.
Najpoznatija sopoćanska freska je svakako Smrt Bogorodice, koja
zahvata 40 kvadratnih metara. Sopoćani predstavljaju veliku galeriju
najpoznatijih fresaka čitavog srednjeg veka kod nas.
Manastir Sopoćani posvećen je Svetoj Trojici. Osnovao ga je kralj
Uroš. Crkva je izgrađena 1260. godine. Kupola sa zvonikom je dograđena
sredinom 14. veka. Neki članovi kraljevske familije su sahranjeni
u manastiru. Fresko slikarstvo crkve je kompletirano 1270. godine.
Kratko posle kosovske bitke manastir
je pretrpeo razna razaranja i obnovljen je za vreme despota Stefana.
Crkva je jedinstvena građevina sa polukružnom apsidom. Spoljni
izgled crkve je romanskog stila. Portal i prozori su napravljeni
od kamenja. Graditelji su verovatno dolazili iz Jadranske regije.
Najranije freske nastale su 1273. godine. Jedna od fresaka
prikazuje Uroša prvog dok čeka kraljicu koju vodi Stefan Nemanja.
Takođe su prikazani i Stefan Prvovenčani i Uroš prvi sa modelima
svojih crkava.
Freske oko oltara su naslikane kasnije. Na jednoj je prikazan
Uroš prvi sa sinovima Dragutinom i Milutinom kao i ostalim članovima
kraljevske familije. Freske u kapelama su oslikane kasnije.
U južnoj kapeli se nalazi freska koja prikazuje smrt
Stefana Nemanje i prenos njegovih moštiju u Studenicu. Takođe
postoje freske koje prikazuju cara Dušana i njegovu ženu Jelenu.
Ono što su fresko-slikari u Sopoćanima uspeli u linearnosti
i koloritu oslikati sreće se još samo u italijanskoj renesansi.